JOGO-Gx, uređaj koji pokreće mobilna aplikacija vođena umjetnom inteligencijom i nosivi senzori, pokazao je rane pozitivne znakove kao metod za smanjenje motoričkih simptoma kod osoba s Parkinsonovom bolešću .
Prema JOGO Health -u, kompaniji koja posjeduje JOGO-Gx, korištenje uređaja najmanje dva puta sedmično dovelo je do smanjenja 70% tremora kod pacijenata s Parkinsonovom bolešću koji su učestvovali u kliničkom ispitivanju.
“JOGO-Gx je znatno smanjio moje drhtanje. Mogu bolje spavati nakon upotrebe JOGO-Gxa prije spavanja. Više retko moram da uzimam lekove za spavanje”, rekao je u saopštenju za javnost Hju Ficpatrik, koji je koristio JOGO-Gx oko mesec dana .
Ispitivanje, koje se provodi u saradnji sa Parkinsonovom grupom iz Velike Britanije , pratit će otprilike 40 pacijenata sa Parkinsonovom bolešću koji žive u SAD-u i Velikoj Britaniji tokom tri mjeseca i procijeniti njihova iskustva s uređajem.
„Drago nam je što radimo sa JOGO-om na njihovom početnom ispitivanju sa osobama sa Parkinsonovom bolešću da vidimo ko može imati koristi od digitalnog rešenja JOGO-Gx. Pokazalo se da pomaže u ublažavanju simptoma kao što je drhtanje”, rekao je Russ Bradford, suosnivač, zajedno sa svojom suprugom Charlotte, Parkinsonove bolesti.
JOGO-Gx ima za cilj da poboljša sposobnost centralnog nervnog sistema (CNS, mozga i kičmene moždine) da se restrukturira ili ponovo ožiči – koncept koji se zove neuroplastičnost. Ovo je važna karakteristika mozga, putem koje on može reorganizirati svoje neuronske puteve – veliku skalu isprepletenih kola koja povezuju nervne ćelije.
Da bi se to postiglo, uređaj, koji se nosi na zglobu, koristi povratne informacije koje prima od mišića i nervnih ćelija koje ih kontrolišu (motorni neuroni). Ovu reakciju mjere elektromiografski senzori, koji mogu mjeriti aktivnost nerva.
“JOGO-Gx koristi prirodnu neuroplastičnost centralnog nervnog sistema (CNS) koristeći elektromiografski (EMG) biofeedback. Zamislite neuroplastičnost kao GPS. U saobraćajnoj gužvi, bit ćete preusmjereni na odredište. Isto se dešava u mozgu, gdje se stvaraju alternativni neuronski putevi kako bi se stekla kontrola nad zahvaćenim mišićima”, rekao je dr Gary Krasilovski. Krasilovski je glavni naučni direktor JOGO Health-a i istraživač koji se bavi proučavanjem neuroplastičnosti više od 40 godina.
“Treniranjem mozga da se opusti putem biofeedbacka, u mogućnosti smo pomoći pacijentima da prirodno kontroliraju svoje drhtanje. JOGO-Gx je neinvazivan i ne emituje električne signale”, dodao je.
„Znamo da ljudi koji žive sa Parkinsonovom bolešću imaju potrebu da se bore sa svojim simptomima na ličnom nivou, a to je nešto što JOGO-Gx može da ponudi. Uređaj bi također mogao pomoći kod bolova i inkontinencije, koji su drugi simptomi Parkinsonove bolesti”, dodao je Bradford.
“Prava korist bi bila da JOGO-Gx ne zahtijeva uzimanje više lijekova, a mogao bi čak pomoći ljudima da smanje lijekove koji su im trenutno prepisani.” on je rekao.
“Svi pacijenti su uzastopno identificirani unutar jedne godine u jednoj ustanovi”, napisali su istraživači, što sugerira da neuropatija povezana s niskim razinama ovih vitamina “može biti neprepoznati entitet”. Kao takav, tim je naglasio važnost mjerenja nivoa vitamina B6 i B12 kada se sumnja na neuropatiju.
“Nadgledanje nivoa B6 i B12 čak i ako simptomi neuropatije nisu prisutni, takođe treba uzeti u obzir”, dodali su istraživači. “Pravovremeno prepoznavanje i liječenje oba nedostatka vitamina moglo bi dovesti do poboljšanja ishoda kod ovih pacijenata.”
Vitamin B6 i vitamin B12 su neophodni nutrijenti za organizam. Posebno treba napomenuti da su ovi vitamini uključeni u neke od molekularnih procesa koji se koriste za stvaranje signalnog molekula dopamina.
Parkinsonova bolest je uzrokovana smrću i disfunkcijom stanica u mozgu koje proizvode dopamin , a standardni tretman ( levodopa i njeni derivati) u suštini uključuje davanje mozgu više sirovina za proizvodnju dopamina.
Istraživači su primijetili da visoke dnevne doze levodope ili sličnih lijekova mogu dovesti do povećane potrebe za vitaminima B6 i B12 kako bi pomogli u stvaranju dopamina, jer ovi molekuli dijele neke metaboličke puteve koji zahtijevaju određenu ravnotežu.
Tim sa Univerziteta Rochester u New Yorku opisao je tri pacijenta s Parkinsonovom bolešću na relativno visokim dozama levodope (jedan gram ili više) koji su razvili neuropatiju: 53-godišnji muškarac, 75-godišnja žena i 59-godišnjak godišnja žena.
Nakon nekog vremena na liječenju levodopom (između tri i 10 godina), sva tri pacijenta razvila su simptome koji ukazuju na neuropatiju, kao što su utrnulost, trnci ili bol u ekstremitetima.
U prva dva, početno testiranje je pokazalo nizak nivo vitamina B12, pa su davani suplementi ovog nutrijenta. Ali simptomi su potrajali kod oba pacijenta, a daljnja testiranja su otkrila i neobično niske razine B6.
Dodavanje suplemenata B6, zajedno sa onima za B12, olakšalo je simptome neuropatije.
Prema istraživačima, ovi slučajevi naglašavaju da “dodatak B12 može otkriti nedostatak B6” kod osoba sa Parkinsonovom bolešću, jer se oba vitamina konzumiraju u procesu stvaranja dopamina.
Utvrđeno je da treći pacijent ima nizak nivo B6 sa početnim testiranjem, a njeni simptomi su takođe olakšani uzimanjem suplemenata B6 i B12.
„Trenutne smjernice za liječenje neuropatije preporučuju skrining na nedostatak folata [folna kiselina, vrsta vitamina B] i B12, ali ne i na nedostatak B6“, napisali su istraživači.
„Budući da koegzistentni nedostaci mogu biti češći kod PD [Parkinsonove bolesti], predlažemo da se u ovoj populaciji provjeri i nivo B6 kada postoji zabrinutost za neuropatiju“, zaključili su.
Tim je također naglasio važnost mjerenja nivoa B6, B12 i srodnih molekula tokom i nakon tretmana za sve pacijente s Parkinsonovom bolešću.
Nije pronađena značajna korelacija između potrošnje vode iz bunara i rizika od razvoja Parkinsonove bolesti , prema rezultatima objedinjene analize više studija.
Međutim, postojao je visok stepen varijabilnosti – što naučnici nazivaju heterogenošću – između odabranih studija, pri čemu su neke sugerisale da rizik od pijaće vode iz bunara može varirati na različitim geografskim lokacijama, primetili su istraživači.
“Otkrili smo da oslanjanje na vodu iz bunara ne povećava rizik od [Parkinsonove bolesti] općenito, što je u suprotnosti s uobičajenom idejom,” napisali su istraživači. “Ukazali smo na razloge zašto su prethodne studije došle do različitih zaključaka, nadamo se da će to podsjetiti istraživače koji se bave sličnim istraživanjima da obrate pažnju.”
Iako nije pronađen povećani rizik kod konzumacije vode iz bunara u Sjevernoj Americi, tim je primijetio da je „u mnogim studijama dokazano da ruralno stanovanje i upotreba pesticida imaju pozitivnu korelaciju s [Parkinsonovom bolešću].“
“Nadamo se da ćemo ohrabriti ljude i odjele za javno upravljanje da obrate pažnju na utjecaj pesticida i drugog zagađenja na zemljište i izvore vode”, napisao je tim.
Parkinsonovu bolest karakterizira gubitak neurona koji komuniciraju s drugim nervnim stanicama oslobađanjem signalnog molekula dopamina. Tačan mehanizam koji dovodi do smrti ovih ćelija nije u potpunosti shvaćen, ali se smatra da i genetski faktori i faktori okoline igraju ulogu. Sve je više dokaza da na Parkinsonovu bolest može uticati izlaganje pesticidima i zagađenje.
Potrošnja vode iz bunara je jedan od takvih mogućih faktora rizika od ekoloških bolesti i opsežno je proučavana zbog potencijalnog prisustva supstanci koje se koriste u industriji ili otjecanja poljoprivrednih pesticida.
Međutim, dok neki izvještaji sugeriraju da korištenje vode iz bunara povećava rizik od Parkinsonove bolesti, drugi su otkrili suprotnu ili nikakvu korelaciju. Ova heterogenost između studija može odražavati različite zagađivače vode iz bunara i/ili različite geografske lokacije, i ostaje nejasno da li potrošnja vode iz bunara može uzrokovati Parkinsonovu bolest ili utjecati na rizik osobe od razvoja progresivnog poremećaja.
Da bi dalje istražili, istraživači sa medicinskog univerziteta u Nanjingu u Kini, izvršili su analizu trenutno objavljenih studija – metaanalizu – iz Azije, Evrope i Sjeverne Amerike koje su ispitivale ulogu potrošnje vode iz bunara i rizik od Parkinsonove bolesti.
Tim je pretražio medicinsku literaturu za srodna istraživanja objavljena do oktobra 2021. i odabrao ukupno 15 studija kontrole slučajeva. Svaki je uporedio pacijente s Parkinsonovom bolešću sa ljudima koji nemaju bolest nervnog sistema.
Među odabranim studijama, 12 je posebno procijenilo povezanost između potrošnje vode iz bunara i rizika od Parkinsonove bolesti. Ovdje je došlo do relativnog povećanja rizika od bolesti za 25%. Međutim, statistička analiza je pokazala da je varijabilnost između odabranih izvještaja značajna.
Ispitivanje samo bolničkih studija slučaj-kontrola (HCC) otkrilo je 47% relativno povećanje rizika od Parkinsonove bolesti sa potrošnjom vode iz bunara, ali bez povezanosti u studijama zasnovanim na populaciji (PCC). Promjenjivost u studijama stanovništva bila je niska, ali i dalje visoka u studijama u bolnici, prema istraživačima, koji kažu da rezultati sugeriraju “možda postoje drugi zbunjujući faktori koji dovode do heterogenosti”.
Procijenjeno na osnovu geografskog područja, studije u Sjevernoj Americi su pokazale da nema korelacije između Parkinsonove bolesti i vode za piće iz bunara. Nasuprot tome, azijske studije su pokazale relativno povećanje rizika od 29%, au Evropi 80% relativno povećanje rizika.
Varijabilnost u sjevernoameričkim i azijskim studijama bila je niska, ali visoka u evropskim studijama. “Smatrali smo da su u uključenoj literaturi prisutne i druge heterogenosti”, napisao je tim.
Procjena osjetljivosti pokazala je da je jedna studija imala značajan utjecaj na heterogenost i kao takva je uklonjena iz analize. Iako je heterogenost smanjena nakon uklanjanja ove studije, ona je i dalje bila statistički značajna. Objedinjena analiza preostalih 11 izvještaja pokazala je relativno povećanje rizika od bolesti od 16%.
Bolničke studije sugerirale su 31% relativno povećan rizik od Parkinsonove bolesti kod onih koji su bili izloženi vodi iz bunara. Opet, nije pronađena korelacija u studijama zasnovanim na populaciji.
„Pošto je veća vjerovatnoća da će kontrole u studijama HCC dizajna otići u bolnicu, studije o dizajnu HCC mogu biti pristrasnije od studija dizajna PCC, što može dovesti do različitih zaključaka“, napisali su istraživači.
U okviru ove nove analize i prema geografskoj lokaciji, studije iz Sjeverne Amerike nisu otkrile da je korištenje vode iz bunara povezano s rizikom od Parkinsonove bolesti. Azijske studije pokazale su povećan rizik od 29%, ali studije iz Evrope su smatrane “nepouzdanim zbog visokog stepena heterogenosti”, napisali su naučnici.
„Kada je u pitanju analiza podgrupa prema geografskom području, iako smatramo da se ne može utvrditi povezanost između izloženosti vodi iz bunara i rizika [Parkinsonove bolesti], pretpostavljamo da se ne može presuditi o povezanosti između korištenja vode iz bunara i [Parkinsonove bolesti] na određenom, malom geografskom području”, dodali su naučnici.
Konačni test je pokazao da nema dokaza o pristranosti objavljivanja – kada je vjerovatnije da će studije s pozitivnim nalazima biti objavljene nego one s negativnim rezultatima.
“Nije naša konačna svrha jednostavno zaključiti da ne postoji značajna korelacija između potrošnje vode iz bunara i rizika od [Parkinsonove bolesti], ali zašto je utjecaj vode iz bunara u različitim regijama na [Parkinsonovu bolest] različit je ono što najviše želimo da podsjetimo javnost”, dodali su.
„Ovaj zaključak se može koristiti kao referenca za zdravstvene sisteme prilikom kreiranja politika“, zaključio je tim.
Još jedna tvrdnja stručnjaka nije više ‘tačna’, šta je istina i niko nije vlasnik istine. ono što se danas čini kao istina jer su to stručnjaci rekli , treba prihvatati sa rezervom,
Više od polovice (57%) odraslih osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu pogrešno vjeruje da postoje dostupni tretmani za Parkinsonovu bolest koji mogu zaustaviti napredovanje stanja, pokazalo je istraživanje . Osim toga, gotovo dvije trećine (65%) odraslih nije svjesno broja potencijalnih simptoma Parkinsonove bolesti – kojih ima više od 40.
Istraživanje, u kojem je sudjelovalo 2000 odraslih osoba sa sjedištem u Velikoj Britaniji, provela je dobrotvorna organizacija Parkinson's UK u sklopu svoje kampanje ‘Vrijeme za limenku’, koja ima za cilj povećati razumijevanje javnosti o Parkinsonovoj bolesti.
Razmišljajući o rezultatima studije, dr. Beckie Port, voditeljica komunikacija istraživanja u Parkinsonovoj UK, rekla je: “Ova anketa pokazuje da postoji zabluda javnosti da već imamo tretmane potrebne za zaustavljanje bolesti.
“Ljudi s Parkinsonovom bolesti trebaju bolje liječenje, ali to se može dogoditi samo uz podršku javnosti.”
Vakcinacija ptotiv Covida 19 izazvala je u društvu na žestoke rasprave o učinkovisti vakcina, kao i strah od nuspojava. Spadam u one koji ne vide namjeru moćnih da smanje populaciju virusom koji će napasti bolesne i stare, ali da vakcine nisu dovoljno testirane i da su moguće nus pojave koje mogu biti veoma teške i opasne po zdravlje, to se i potvrdilo.
Stručnjaci za Parkinson koji o djelovanju vakcine i koji o Parkinsonu ne znaju mnogo , a o Covidu 19 još manje su za vakcinaciju jer bi Covid 19 bio veoma opasan po PD jer kao i PD napada pluća. Izgleda logično i ja sam jedva čekao da se vakcinišem, pa sam se i revakcinisao poslije mjesec dana 28.06.2021.
Već sledeći dan primjetio sam da Madopar ne radi očekivano, nije djelovao ili je to bilo jedva vidljivo, mišići su postali mnogo krući, opšte stanje 80% pad, umor i spavanje po 20 sati, prije vakcine spavao san 3 sata. Hodao sam dan pred vakcinu uobičsjnih 2 kilom,etra, sada jedva uspijem napraviti koji korak. Sve što trošim nije više djelotvorno kao što je bilo.
Parkinsonova i vakcina protiv COVID-19
7. januara, Michael S. Okun, doktor medicine, nacionalni medicinski savjetnik Parkinsonove fondacije, vodio je događaj uživo na Facebooku Parkinsonove fondacije, ” Parkinsonova i vakcina protiv COVID-19 “. Okun je odgovorio na najhitnija pitanja zajednice PD o vakcini.
Okun : Kad vakcina protiv COVID-19 uđe u tijelo, govori vašem imunološkom sistemu da napravi antitijela (proteine koji identificiraju i napadaju identifikacijski marker virusa COVID-19) za borbu protiv COVID-19. Antitijela se, poput brave i ključa, vezuju za viruse i druge prijetnje. Vakcina ne sprječava infekciju COVID-19, ali poučava vaš imunološki sistem kako izgleda COVID-19 i kako ga napasti ako ste zaraženi.
Da biste postigli optimalnu efikasnost, morat ćete dobiti obje doze bilo koje gcjepiva. Obje vakcine dostupne u SAD -u (koje proizvode Pfizer i Moderna) imaju identičnu efikasnost. Koriste novi pristup liječenju nazvan messenger RNA (ili mRNA), koji šalje poruku u gradivne blokove vaših stanica i tijela-poruka potiče odgovor i potiče proizvodnju antitijela za stvaranje odbrambenog sistema COVID-19.
Trebaju li svi ljudi s Parkinsonovom bolešću dobiti cjepivo?
Okun : Da . Ovu vakcinu preporučujem svim pacijentima sa Parkinsonovom bolešću u mojoj ljekarskoj praksi. Stručnjaci za poremećaje kretanja uglavnom su se složili kao globalna preporuka da svi sa PD imaju vakcinu, uz nekoliko izuzetaka. Ovo je nevjerovatno sigurna vakcina. Izgubio sam pacijente zbog COVID-19. Ovaj se virus može spriječiti, ali za to je potrebno više od cijepljenja. Moramo slijediti tri C -a:
Cover . Uvijek nosite dvoslojnu ili troslojnu masku za lice (poput hirurške maske) kada ste u blizini drugih ili u javnosti. Ne nosite zavoje ili zaštitne maske.
Kontrola . Kontrolišite svoje okruženje. Ako je potrebno, komunicirajte s drugima na otvorenom održavajući udaljenost.
Contain . Minimizirajte okupljanja. Hodajte ili sjedite šest stopa ili više jedan od drugog. Ne vjerujte nikome ko ne živi puno radno vrijeme u vašem domu.
Možete li i dalje dobiti infekciju COVID-19 nakon vakcinacije?
Okun : Da. Čak i nakon cijepljenja i dalje možete biti zaraženi virusom COVID-19, širiti ga i osjetiti simptome COVID-19. U većini slučajeva predviđamo da će simptomi biti manje izraženi. Podaci također snažno ukazuju na to da je vjerojatnost da će COVID-19 biti smrtonosan nakon primanja dvije injekcije vakcine mnogo manja.
Trebam li i dalje nositi masku ako dobijem cjepivo protiv COVID-19?
Okun : Da. I dalje morate nositi masku i držati se na udaljenosti od 6 do 12 stopa nakon primanja vakcine. I dalje vidimo da se veliki broj virusa širi među ljudima koji su u javnosti i ne štite se. Ako primite cjepivo, još uvijek možete biti zaraženi COVID-19 i širiti ga. Ako ne nosite masku, mogli biste širiti virus na nekoga drugog, a da to niste ni svjesni, a to bi moglo imati ozbiljne zdravstvene posljedice po druge-posebno starije osobe i rizične skupine. Ne zaboravite pokriti, kontrolirati i sadržati.
Mogu li vidjeti svoju djecu ili unuke ako dobijem vakcinu?
Okun : Možda, to ovisi o mnogim faktorima. Ako odlučite posjetiti svoje unuke, nosite masku i slijedite tri C. Ako ne živite s njima i primite vakcinu (obje injekcije), preporučujemo maskiranje, boravak vani i razmak od šest do 12 stopa. Najsigurnija situacija ostaje vidjeti samo ljude koji žive u vašoj kući. Imajte na umu da djeca koja pohađaju osobno školovanje mogu imati mnogo izloženosti.
Da li bih imao COVID-19, da li bih ipak trebao dobiti vakcinu?
Okun : Da. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) preporučuju da pričekate nekoliko sedmica nakon što se oporavite od COVID-19. U UF Health-u imamo zdravstvene radnike koji su zaraženi COVID-19 i cijepljeni. Ne znamo hoće li vam COVID-19 pomoći u razvoju i održavanju antitijela neophodnih za borbu protiv bolesti. Rizik i smrtnost toliko su visoki kod ovog virusa da preporučujemo primanje vakcine što je prije moguće nakon infekcije COVID-19. Slijedeći trenutne smjernice CDC -a, većina ljekara čeka nekoliko sedmica nakon infekcije prije cijepljenja.
Postoje li nuspojave vakcine?
Okun : Nuspojave su uglavnom lokalne i javljaju se u području injekcije (u većini slučajeva ramena). Vakcina ulazi u mišić i jača vaš imunološki sistem (preporučujemo da je primite u nedominantnu ruku). Najvjerojatniji nuspojava koju možete osjetiti je bolna ruka na nekoliko dana, uz potpuno korištenje ruke.
Kad se vratite na drugu injekciju, otprilike polovica ljudi će osjetiti blage do umjerene simptome slične gripi i vjerovatno povišenu temperaturu dan ili dva-pokušajte izbjegavati te dane na poslu ili javna mjesta ako možete. Ova neželjena reakcija je dobra stvar. To je znak da vaš imunološki sistem naporno radi, a NE da imate COVID-19.
Relativno česte nuspojave uključuju:
Bol na mestu ubrizgavanja
Umor
Glavobolja
Bol u mišićima
Hladnoća
Bol u zglobovima
Vrućica
Otok na mjestu ubrizgavanja
Crvenilo na mjestu ubrizgavanja
Mučnina
Kako mogu pristupiti vakcini?
Okun : U SAD -u se vakcina distribuira u svaku od 50 država, a svaka država ima drugačiji proces distribucije. U većini država, vakcina se trenutno primjenjuje na prvim zdravstvenim radnicima, a na kraju će se distribuirati prema dobi i prioritetima. Napisali smo nedavni blog članak o pristupu vakcini protiv COVID-19. Saveti za pristup vakcini uključuju:
Prijavite se u lokalnu zdravstvenu službu. Neki imaju popis za prijavu tako da možete pristupiti terminima na mreži ili pozivom.
Javite se svom primarnom ljekaru i recite mu/joj da želite vakcinu.
Nazovite obližnje bolnice i pitajte ih o njihovom planu distribucije i možete li ga tamo primiti.
Nemojte satima čekati u redu ili izlaziti bez socijalnog distanciranja. U idealnom slučaju, zakažite termin.
Radimo na tome da se osobe s Parkinsonovom bolešću navedu kao prioritet 1b, što znači da će dobiti prioritet u primanju vakcine. Da je do mene, cijepio bih sve s Parkinsonovom bolešću u ranoj fazi procesa (bez obzira na godine), a učinio bih to sutra.
Smjernice o tome ko će primiti cjepivo protiv COVID-19 u svakoj fazi uvođenja određuju se na državnom nivou. Obratite se zdravstvenom odjelu svoje države za detalje o tome kada ćete vi i vaši voljeni imati pravo na primanje cjepiva protiv COVID-19. Pronađite zdravstveno ministarstvo svoje države .
Čujemo da će vam u nekim područjima, ako obavijestite svog ljekara, zdravstveni sistem i lokalnu zdravstvenu službu da imate Parkinsonovu bolest, možda biti ponuđena vakcina ranije (bez obzira na dob). Nema štete tražiti i informirati lokalne vlasti o svom stanju.
Šta ljudi sa Parkinsonovom bolešću trebaju ponijeti sa sobom na zakazivanje cjepiva?
Okun : Uzmite svoje lične podatke (identifikaciju) i listu lijekova . Ako ste skloni nesvjesti, obavijestite medicinsku sestru. Za drugu injekciju donesite karticu koja vam je izdata na prvoj injekciji, kako bi se mogla dokumentirati primjena vakcine. Fotografirajte kartu kad imate oba snimka, tako da uvijek imate kopiju.
Imam parkinsonovu bolest i krvni pritisak. Trebam li biti zabrinut zbog vakcine?
Okun : Ne. Najvjerojatnije ćete sjediti kada primite vakcinu, pa ako se onesvijestite ili imate promjenu krvnog pritiska, trebali biste biti dobro. Ostanite hidrirani; pomoći će kod promjena krvnog tlaka. Ponesite sa sobom flašu vode i užinu. Vjerojatno ćete nakon svakog hica biti zamoljeni da sjednete u čekaonicu 15-20 minuta kako biste bili sigurni da nemate reakciju. Ako možete popiti malu bočicu vode neposredno prije ili neposredno nakon injekcije, vjerujemo da je ovo dobra ideja, posebno ako ste skloni nesvjesti.
Koje su razlike između dostupnih vakcina?
Okun : Moderna i Pfizer vakcina se distribuiraju u SAD -u i u drugim zemljama, sa 94 i 95 posto efikasnosti. Oboje zahtijevaju dvije doze i moraju se skladištiti na nevjerojatno niskim temperaturama – Pfizer -ovoj vakcini je potrebna još niža temperatura skladištenja od cjepiva Moderna – što čini distribuciju i skladištenje izazovom. Ove dvije vakcine pripadaju novom pristupu liječenju zvanom messenger RNA (ili mRNA) cjepiva, koje stvaraju odbrambeni sistem COVID-19.
Druge vakcine su u razvoju širom svijeta i većina djeluje više kao tradicionalna vakcina (poput cjepiva protiv gripa). Oni šalju upute putem DNK, učeći imunološki sistem kako reagirati na COVID-19. Postoji nekoliko vakcina u ranom razvoju, ali one imaju najdostupnije informacije:
Miro Ugrenović 